Article published In: Language Problems and Language Planning
Vol. 48:1 (2024) ► pp.1–25
The role of identification criteria in language
The Croatian case
Published online: 29 March 2024
https://doi.org/10.1075/lplp.23028.iva
https://doi.org/10.1075/lplp.23028.iva
Abstract
The article presents the criteria employed in distinguishing languages and, within the framework of structuralist
and sociolinguistic perspectives, delves into the role of identification criteria in the context of the Croatian language. Through
a critical analysis of the interpretation of various criteria in Croatian linguistics, the article uncovers the issue of
arbitrariness in language differentiation. The author asserts that, as a product of society, language cannot exist without its
specific cultural context and, therefore, concurs with the thesis that language is inevitably influenced by politics. Within the
scope of the Croatian language, the article examines several differentiation criteria, including structural, genetic,
standardization, mutual intelligibility, and, notably, the identification criterion. The latter appears to be the least ambiguous,
aligning with the principle that a language belongs to the entire community of its speakers. However, practical application raises
certain challenges.
Keywords: language, dialects, identification, differentiation, arbitrariness
Sažetak
Uloga identifikacijskog kriterija u jeziku: Hrvatski slučaj
Članak predstavlja mjerila koja se koriste pri razlikovanju jezika i, unutar okvira strukturalističke i
sociolingvističke perspektive, istražuje ulogu identifikacijskog kriterija u kontekstu hrvatskog jezika. Kroz kritičku analizu
interpretacije različitih kriterija u hrvatskoj lingvistici, članak otkriva problem proizvoljnosti pri razlikovanju jezika. Autor
tvrdi da jezik, kao proizvod društva, ne može postojati bez svog specifičnog kulturnog konteksta te je stoga suglasan s tezom da
je jezik uvijek neizbježno pod utjecajem politike. U okviru hrvatskoga jezika članak proučava nekoliko kriterija diferencijacije,
uključujući strukturalni, genetski, standardizacijski kriterij, kriterij međusobne razumljivosti i, posebno, identifikacijski
kriterij. Potonji se čini najmanje dvosmislenim te skladan s načelom da je jezik vlasništvo čitave zajednice govornika. Međutim,
praktična primjena implicira određene probleme.
Ključne riječi: jezik, narječja, identifikacija, razlikovanje, proizvoljnost
Resumo
La artikolo prezentas la kriteriojn uzatajn por distingi lingvojn kaj, en la kadro de strukturistaj kaj socilingvistikaj perspektivoj, esploras la rolon de identigaj kriterioj kuntekste de la kroata lingvo. Per kritika analizo de interpretado de diversaj kriterioj en kroata lingvistiko, la artikolo esploras la demandon de arbitreco en lingva diferencigo. La aŭtoro asertas, ke, pro tio, ke ĝi estas socia produkto, lingvo ne povas ekzisti ekster sia specifa kultura kunteksto; kaj, sekve, la aŭtoro konsentas kun la tezo, ke lingvo estas neeviteble influata de politiko. Ene de la limoj de la kroata lingvo, la artikolo ekzamenas plurajn diferencigajn kriteriojn, inkluzive tiujn pri strukturo, genetiko, normigo, reciproka kompreneblo, kaj, notinde, identigo. Ĉi-lasta ŝajnas esti la plej neambigua ĉar ĝi kongruas kun la principo, ke lingvo apartenas al la tuta komunumo de siaj parolantoj. Tamen praktika aplikado estas iom defia.
Article outline
- Introduction
- Inconsistencies in Croatian applications of structuralism
- Croatian perspectives on the relationship between language and dialect
- Exploring ambiguities in language distinction criteria
- The position of identification criteria
- Legitimacy and implementation challenges of language rights
- Conclusion
References
References (73)
Babić, Stjepan. (1997). O
Guberininima pogledima na hrvatsko-srpske jezične
razlike. Jezik 45(5), 176–82.
Badurina, Lada. (2019). O
strukturi Silićeva strukturalizma. Prikaz knjige Josipa Silića Dihotomije: izabrane rasprave. Priredio Ivan Marković Zagreb:
Disput,
2019. Fluminensia 31(1), 305–315.
Banac, Ivo. (1988). Nacionalno
pitanje u Jugoslaviji: porijeklo, povijest,
politika. Zagreb: Globus.
Blommaert, Jan. (1996). Language
Planning as a Discourse on Language and Society: The Linguistic Ideology of a Scholarly
Tradition. Language Problems and Language
Planning 20(3), 199 – 222.
Chen, Xiao, & Madiyeva, Gulmira. (2022). The
Influence of Political Environment on Language and the Development of the Modern
Russia. Journal of Ethnic and Cultural
Studies 9(3), 212–225.
Clyne, Michael G. (1992). Pluricentric Languages –
Introduction. In Michael G. Clyne (ed.), Pluricentric
Languages: Differing Norms in Different
Nations, 1–11. Berlin & New York: Mouton de Gruyter.
Esih, Ivan. (1999). Kultura
književnog jezika (Deset jezičnih zapovijedi). In Marko Samardžija (ed.), Norme
i normiranje hrvatskog književnog
jezika, 42–49. Zagreb: Matica hrvatska.
Franolić, Branko. (1984). An
Historical Survey of Literary Croatian. Paris: Nouvelles editions latines.
Grbić, Jadranka. (1994). Identitet,
jezik i razvoj. Istraživanje o povezanosti etniciteta i jezika na primjeru hrvatske nacionalne manjine u mađarskoj –
1.dio. Narodna
umjetnost 31(1), 9–137.
Greenberg, Robert D. (2000). Language Politics in the
Federal Republic of Yugoslavia: The Crisis over the Future of Serbian. Slavic
Review 59(3), 625–40.
Guberina, Petar, & Krstić, Krunoslav. (1940). Razlike
između hrvatskoga i srpskoga književnoga
jezika. Zagreb: Matica hrvatska.
ISO 639–3. (2012). Change Request
Documentation: 2012–068. [URL]
. (2023). Scope of
denotation for language identifiers. [URL]
. (2022b). Hrvatski
kao strani jezik na području poslovanja i ekonomije u Sloveniji. Rasprave Instituta za hrvatski
jezik i
jezikoslovlje 48(1), 45–63.
. (2023). Odnos
prema novotvorenicama u hrvatskom jeziku u Sloveniji. In Sanda Ham (ed.), Međunarodni
znanstveni skup Dani Stjepana
Babića, 211. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo.
Kačić, Miro, & Šarić, Ljiljana. (1995). Hrvatski
i srpski. Zablude i krivotvorine. Zagreb: Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Katičić, Radoslav, & Kovačec, August. (2004). Hrvatski
jezični standard. Izazovi globalizacije i hrvatski jezični
standard. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Katnić-Bakaršić, Marina. (2013). Bosanskohercegovačka
sociolingvistička previranja. In Vesna Požgaj-Hadži (ed.), Jezik
između lingvistike i
politike, 113–133. Beograd: Biblioteka XX vek.
Kennedy, David W. (1986). Critical Theory, Structuralism
and Contemporary Legal Scholarship. New England Law
Review 21(2), 209–289.
Klein, Wolf Peter. (2014). Das Sprachgefühl zwischen
methodologischem Instrument und antisemitischem Agitationsmuster. Zu einem schillernden Begriff der
Sprachwissenschaft. In Lenca Vaňková (ed.), Emotionalität
im
Text, 19–33. Tübingen: Stauffenburg Verlag.
Kovačec, August. (2007). Ferdinand
de Saussure i strukturalizam. In Zrinjka Glovacki-Bernardi (ed.), Uvod
u
lingvistiku, 99–178. Zagreb: Školska knjiga.
Kovačić, Marko. (2005). Serbian
and Croatian: One language or
languages? Jezikoslovlje 6(1), 195–204.
Lakić, Igor. (2009). Crnogorski
jezik: od negacije do standardizacije. In Vesna Požgaj-Hadži, Tatjana Balažic Bulc, & Vojko Gorjanc (eds.), Med
politico in stvarnostjo: Jezikoslovna situacija v novonastalih državah bivše
Jugoslavije, 85–97. Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete.
Lasić, Igor. (2017). Snježana
S. Kordić: Četiri naziva uzgajaju zabludu o četiri
jezika. Novosti, 16. 1.
2017. [URL]
Mandić, Davor. (2015). Najveći
živući lingvist Josip Silić: Predložio sam uvođenje čakavskog u škole. Novi
list, 11. 10. 2015. [URL]
Mićanović, Krešimir. (2006). Mjesto
standardologije u jezikoslovnoj kroatistici. In Marko Samardžija & Ivo Pranjković (eds.), Hrvatski
jezik u XX.
stoljeću, 559–585. Zagreb: Matica hrvatska.
Murray, Robert W. (2006). The place of historical
linguistics in the age of structuralism. In Sylvain Auroux, E. F. K. Koerner, Hans-Josef Niederehe & Kees Versteegh (eds.), 3.
Teilband: An International Handbook on the Evolution of the Study of Language from the Beginnings to the
Present, 2430–2445. Berlin, New York: De Gruyter Mouton.
Norton, Bonny, & Toohey, Kelleen. (2011). Identity,
language learning, and social change. Language
Teaching, 44(4), 412–446.
Paravina, Aleksandra. (2022). Croatian
Serb Culture, Language, and Minority Education Rights. Social
Sciences 11(7), 275.
Pelinka, Anton. (2007). Language
as a political category: The viewpoint of political science. Journal of Language and
Politics 6(1), 129–143.
Piller, Ingrid, & Bodis, Agnes. (2022). Marking
and unmarking the (non)native speaker through English language proficiency requirements for university
admission. Language in
Society, 1–23.
Požgaj-Hadži, Vesna. (2014). Language
policy and linguistic reality in former Yugoslavia and its successor states. Inter faculty –
Journal of interdisciplinary research in human and social sciences University of
Tsukuba 51, 49–91.
Račić, Marta. (2020). Dobre
prakse održivosti (identiteta) manjinske zajednice – primjer moliških Hrvata. Studia
ethnologica
Croatica, 32(1), 209–232.
Rijeka danas. (2023). Čakavski
službeno priznat kao jezik. 30. 1.
2023. [URL]
Samardžija, Marko. (1997). Iz
triju stoljeća hrvatskoga standardnog
jezika. Zagreb: Matica hrvatska.
Škiljan, Dubravko. (1995). Nemoguće
je dokazati da su hrvatski i srpski dva različita jezika. [URL]
Sućeska, Alen. (2017). Towards
a Critique of the Dominant Philosophies of Language from a Historical-Materialist
Standpoint. Synthesis
philosophica 32(1), 193–214.
Stedje, Astrid. (2001). Deutsche
Sprache Gestern und Heute: Einführung in Sprachgeschichte und
Sprachkunde. Munich: Fink.
Tafra, Branka. (2012). Prinosi
povijesti hrvatskoga jezikoslovlja. Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu.
Trudgill, Peter. (1974). Sociolinguistics:
An Introduction to Language and
Society. Harmondsworth: Penguin.
Večernji list (2017). Donosimo
potpunu listu potpisnika Deklaracije: Evo za što se zalažu! Večernji
list, 29 March 2017. [URL]
Cited by (1)
Cited by one other publication
Ivašković, Igor
2025. Terminology in genetic-linguistic studies as a political issue. Terminology. International Journal of Theoretical and Applied Issues in Specialized Communication
This list is based on CrossRef data as of 27 november 2025. Please note that it may not be complete. Sources presented here have been supplied by the respective publishers. Any errors therein should be reported to them.
